Fascinantna priča o papinoj reformi koja je promijenila kako računamo vrijeme (2025)

Gregorijanski kalendar jest službeni, temeljni civilni kalendar koji se danas najviše koristi diljem svijeta. Uveo ga je papa Grgur XIII. 1582. godine, papinskom bulom ‘Inter gravissimas’, a zbog potrebe za ispravljanjem jedne nemale pogreške u računanju vremena.

Koji je kalendar stariji: Julijanski ili gregorijanski?

Julijanski kalendar je značajno stariji od gregorijanskog; uveden je gotovo 1600 godina ranije. Taj je kalendar tada bio dominantan sustav mjerenja vremena sve do reforme pape Grgura XIII. koja je započela novu eru u računanja vremena.

Julijanski kalendar uveden je kao odgovor na neke mane julijanskog kalendara. Naime, one su se odražavali kao nemalo kašnjenje od čak deset dana. Taj je pomak predstavljao ozbiljan problem za Katoličku crkvu jer je rezultirao netočnim određivanjem datuma Uskrsa.

Reformom je uklonjeno deset dana kako bi se obnovila točnost kalendara te je uvedeno pravilo o prijestupnim godinama. Naime, svaka četvrta godina je prijestupna osim onih koje su djeljive sa 100, osim ako nisu djeljive sa 400, objašnjava Britanicca.

No logično, razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara postupno se povećava tijekom vremena. Kada je gregorijanski kalendar uveden 1582. godine reformom spomenutog pape, osnovni je rezon bio taj što je julijanski kalendar tijekom stoljeća nakupio grešku zbog netočne duljine kalendarske godine.

Problem stvarne astronomske godine

Naime, julijanski kalendar pretpostavlja da godina traje 365,25 dana, što je nešto dulje od stvarne astronomske godine koja traje 365,2422 dana. E, ta malena razlika od otprilike 11 minuta godišnje s vremenom se nakupila i stvorila problem.

U trenutku reforme, ta akumulirana razlika između kalendara iznosila je 10 dana. Upravo je zato papa Grgur XIII. izdao naredbu da se odmah “preskoči” 10 dana u kalendaru kako bi se datumi ponovo uskladili s godišnjim dobima. Konkretno, nakon četvrtka 4. listopada 1582. godine odmah je slijedio petak 15. listopada 1582. godine.

Danas gregorijanski kalendar koriste gotovo sve zemlje svijeta bez obzira na religiju ili kulturu. Njegova preciznost, jasnoća i praktičnost razlog su širokog prihvaćanja, a koristi se u svakodnevnom životu, poslovanju, obrazovanju i međunarodnoj komunikaciji.

Julijanski kalendar

Kao što je rečeno, julijanski kalendar je stariji kalendarski sustav, kojeg je osmislio astronom Sosigen iz Aleksandrije po nalogu rimskog vojskovođe Julija Cezara, daleke 45. godine prije Krista.

U vrijeme kada je uveden, ovaj je kalendar predstavljao revolucionarnu reformu koja je drastično pojednostavila dosta kaotičan rimski kalendar. No unatoč velikom napretku koji je donio, julijanski kalendar nije potpuno precizan zbog pogreške u izračunu koju smo spomenuli.

Kroz stoljeća se ta pogreška akumulirala, a to je dovelo do velikih vremenskih odstupanja i potrebe za novom reformom.

Iako danas ne dominira u civilnom životu, julijanski kalendar i dalje koriste brojne pravoslavne crkve, uključujući Srpsku, Rusku, Gruzijsku i neke segmente Grčke pravoslavne crkve. Također ga koriste Kopti u Egiptu i pravoslavni vjernici u Etiopiji. Međutim, primjena julijanskog kalendara uglavnom je vezana uz određivanje datuma religioznih praznika, navodi Time and Date.

Gregorijanski i julijanski kalendar: Katolici i pravoslavci

Najvažnije razlike između julijanskog i gregorijanskog kalendara proizlaze iz načina računanja trajanja godine. Name, julijanski kalendar godinu računa jednostavno kao 365,25 dana, dok gregorijanski kalendar koristi precizniju formulu, bolje usklađenu s astronomskim promjenama godišnjih doba.

Posljedica ove male razlike tijekom stoljeća narasla je na otprilike 13 dana, što je posebno vidljivo prilikom obilježavanja blagdana kao što su Božić ili Uskrs.

Upravo ta razlika dovela je do potrebe za reformom kalendara u 16. stoljeću. Tako danas pravoslavne zajednice koje slijede julijanski kalendar slave Božić 7. siječnja, za razliku od katolika koji ga slave 25. prosinca po gregorijanskom kalendaru.

Kada su Grci prešli na gregorijanski kalendar?

Grčka je jedna od posljednjih zemalja u Europi koja je prihvatila gregorijanski kalendar – tek 1923. godine. Razlog ovom kašnjenju bio je žestok otpor unutar Grčke pravoslavne crkve koja je zadržala julijanski kalendar za svoje vjerske praznike.

Prijelaz je izazvao je društvenu zbunjenost i omanje nerede jer su građani imali poteškoća s prihvaćanjem novih datuma. Međutim, ljudi su se ipak, kao i na sve ostalo, s vremenom navikli na novi kalendar. Ipak, religiozna praksa i dalje slijedi julijanski kalendar.

Gregorijanski kalendar i sveci

U gregorijanskom kalendaru mnogi sveci imaju svoje posebne dane. Neki od najznačajnijih su:

• Sveti Franjo Asiški (4. listopada): Osnivač franjevačkog reda, poznat po svojoj ljubavi prema siromaštvu i prirodi.
• Sveti Antun Padovanski (13. lipnja): Propovjednik i teolog, zaštitnik izgubljenih stvari.
• Sveti Josip (19. ožujka): Zaručnik Blažene Djevice Marije i Isusov poočim, zaštitnik radnika i obitelji.
• Sveti Patrik (17. ožujka): Zaštitnik Irske, poznat po širenju kršćanstva na tom području.
• Sveti Nikola (6. prosinca): Biskup poznat po svojoj velikodušnosti, inspiracija za lik Djeda Božićnjaka.

Julijanski kalendar i sveci

Poput gregorijanskog, i julijanski kalendar obiluje svecima čije datume pravoslavne zajednice tradicionalno slave.

Ključni sveci u julijanskom kalendaru:

• Sveti Sava (14. siječnja): Prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve, prosvjetitelj i zaštitnik srpskog naroda.
• Sveti Georgije (6. svibnja): Mučenik i vojnik, poznat kao Sveti Đorđe, zaštitnik mnogih zemalja i gradova.
• Sveti Vasilije Veliki (14. siječnja): Jedan od najvećih crkvenih otaca, poznat po svojim teološkim radovima i liturgiji.
• Sveti Nikola (19. prosinca): Isto kao i u gregorijanskom kalendaru, ali slavljen prema julijanskom datumu.
• Sveti Ilija (2. kolovoza): Starozavjetni prorok, poznat kao Ilija Gromovnik, često povezan s vremenskim prilikama.